Izv. prof. dr. sc. Marta Borić Cvenić diplomirala je menadžment na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 2010., a doktorirala 2016. godine na doktorskom studiju Kulturologija, smjer Menadžment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Od 2011. djelovala je na Sveučilištu u Osijeku, a od 2018. na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Od 1. listopada 2026. zaposlena je kao izvanredna profesorica na Fakultetu turizma i ruralnog razvoja u Požegi. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Njezini znanstveni interesi obuhvaćaju menadžment, marketing, organizaciju, turizam te kulturne i kreativne industrije.
Knjižnice kao potencijal razvoja turizma – analiza odabranih primjera iz prakse
Knjižnice se tradicionalno definiraju kao kulturne i informacijske ustanove koje odabiru, prikupljaju, stručno obrađuju, organiziraju, čuvaju i daju na korištenje knjižničnu građu te pružaju različite usluge postojećim i potencijalnim korisnicima. Premda su se u prošlosti povezivale ponajprije s čuvanjem i posudbom knjiga, suvremeno razumijevanje knjižnica obuhvaća znatno širi raspon funkcija. Današnje knjižnice djeluju kao informacijska, obrazovna i kulturna središta, prostori društvene interakcije te mjesta stvaranja, razmjene i interpretacije znanja. Proširivanje njihove tradicionalne uloge otvara nove mogućnosti za uključivanje knjižnica u oblikovanje i razvoj kulturno-turističke ponude grada, mjesta ili regije u kojoj djeluju.
Cilj izlaganja/rada je razmotriti potencijale knjižnica u razvoju turizma te, na temelju analize odabranih studija slučaja, prikazati različite načine njihova uključivanja u kulturno-turističku ponudu destinacije. Posebna se pozornost posvećuje knjižnicama kao informacijskim središtima destinacije, samostalnim kulturnim i turističkim atrakcijama, čuvarima kulturne baštine i lokalnog identiteta te organizatorima i inicijatorima kulturnih, obrazovnih i turističkih programa. Njihov doprinos turizmu razmatra se na informacijskom, kulturnom, obrazovnom, društvenom i atrakcijskom planu.
U radu se također obrađuje pojam biblioturizma kao posebnog oblika kulturnog turizma u kojem knjižnice predstavljaju motiv turističkog posjeta, ali i ustanove koje posjetiteljima omogućuju bolje razumijevanje povijesti, kulture, baštine i identiteta određenog prostora. Knjižnice se pritom mogu promatrati i kao mjesta interkulturne interakcije, susreta i komunikacije između lokalnog stanovništva i posjetitelja.
Analizirani primjeri pokazuju da knjižnice već sudjeluju u razvoju turističke ponude, ali se njihov doprinos često ostvaruje neformalno, nedovoljno sustavno i bez odgovarajuće vidljivosti. Zaključuje se da njihov turistički potencijal još uvijek nije dovoljno prepoznat ni iskorišten. Sustavnom suradnjom knjižnica s lokalnim i regionalnim vlastima, turističkim zajednicama, ustanovama u kulturi i drugim dionicima moguće je razvijati sadržaje namijenjene podjednako lokalnom stanovništvu i posjetiteljima. Pritom su pravodobna promocija, odgovarajuće marketinške aktivnosti te povezivanje komunikacije u fizičkom i digitalnom okruženju ključni preduvjeti povećanja vidljivosti knjižnica i njihova snažnijeg uključivanja u turistički razvoj destinacije.
Croatian