Prijevod međunarodnih normi za knjižničnu statistiku i pokazatelje uspješnosti: značaj i izazovi
Matilda Justinić, viša knjižničarka
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
e-pošta: mjustinic@nsk.hr
Sažetak:
Prijevod međunarodnih normi ISO 2789 International Library Statistics i ISO 11620 Library Performance Indicators na hrvatski jezik od iznimne je važnosti za hrvatsku knjižničarsku zajednicu. Sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica, koji provodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/2019, 98/2019, 114/2022, 36/2024), temelji se upravo na tim normama. Njihova dostupnost na hrvatskom jeziku doprinosi ne samo razumijevanju i primjeni međunarodnih standarda, nego i razvoju stručnog nazivlja, osobito u području knjižnične statistike.
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske prepoznalo je važnost ove inicijative te je 2024. godine financijski podržalo prijevod norme ISO 2789 International Library Statistics, a 2025. godine i norme ISO 11620 Library Performance Indicators. Time je ostvaren važan korak u daljnjem razvoju nacionalnog sustava knjižnične statistike.
Javno predstavljanje prijevoda omogućit će članicama Komisije za statistiku i pokazatelje uspješnosti u knjižnicama i Radne grupe za normizaciju da stručnoj zajednici približe izazove s kojima su se susrele tijekom prevođenja, kao i da naglase značaj normi u unapređenju kvalitete i usporedivosti podataka u hrvatskim knjižnicama.
Dr. sc. Berislav Čović, knjižničar
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
e-mail: bcovic@ffzg.unizg.hr
Dr. sc. Ksenija Švenda-Radeljak, knjižničarska savjetnica
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
e-mail: ksenija.svenda.radeljak@pravo.hr
Tina Baškaj Hunjadi, knjižničarka
Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“ Varaždin
e-mail: tbaskaj@gmail.com
Sažetak
Komisija za povijest knjige i knjižnica HKD-a pokrenula je višegodišnji projekt Zaslužne osobe u hrvatskom knjižničarstvu kroz povijest: Leksikon zaslužnih žena u hrvatskom knjižničarstvu u drugoj polovici 20. stoljeća – istraživanje usmenih i pisanih izvora (Oral History), u svrhu povećanja vidljivosti doprinosa žena profesiji hrvatskoga knjižničarstva.
Autori ovoga rada za cilj imaju prikazati provedbu druge faze projekta, posebice terenska istraživanja, te početni razvoj mrežne stranice Leksikona koja je u testnoj fazi. Naglasit će se određene poteškoće pri prikupljanju građe kao što su nedostatni podaci, relativno oskudni izvori te moguća preklapanja. Oni se u trećoj, posljednjoj fazi projekta, planiraju ukloniti kroz suradnju s ostalim profesijama, u prvom redu leksikografskom, u svrhu standardiziranja postojećih jedinica te dodavanjem novih u skladu sa postojećim jedinicama. Mrežni oblik Leksikona ponudit će mogućnost stalnog dopunjavanja jedinica, te time biti otvoren za daljnju suradnju.
Ovaj projekt vrijedan je doprinos, kako knjižničarskoj profesiji, tako i bogatom hrvatskom kulturnom nasljeđu, što u konačnici doprinosi i daljnjem razvoju knjižničarstva kao struke. Konačni cilj ovoga rada jest ne samo upoznati, nego i senzibilizirati širu javnost o značajnom doprinosu zaslužnih žena razvoju hrvatskog knjižničarstva kao profesije.
Prvih godinu dana partnerstva Hrvatskoga knjižničarskog društva u provedbi Erasmus+ programa “Europske knjižnice koje uče”
Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
e-pošta: dgabriel@nsk.hr
Jasenka Pleško, viša knjižničarka
Knjižnice grada Zagreba
e-pošta: jasenka.plesko@kgz.hr
Sažetak:
Projekt „Europske knjižnice koje uče” (TELL – Trans-European Learning Libraries, 2024.-2026.) povezuje i okuplja knjižničare i stručnjake iz osam europskih zemalja s ciljem jačanja uloge knjižnica kao mjesta učenja, inovacija i suradnje. Provodi se u okviru programa Erasmus+, u području obrazovanja odraslih (KA220-ADU), a nositelj projekta je Rumunjska. U projektu sudjeluju partneri iz Italije, Grčke, Bugarske, Francuske, Portugalate dva hrvatska partnera – Hrvatsko knjižničarsko društvoi Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Polazište za projekt daje Preporuka o knjižničnom zakonodavstvu i politici u Europi, koju je Vijeće Europe donijelo 2023. godine. Ideja je jednostavna, ali snažna – prenijeti vrijednosti i načela iz Preporuke u svakodnevni rad knjižnica diljem Europe.
TELL projekt postavio je ambiciozan cilj: osnažiti knjižničare kako bi postali pokretači promjena u svojim zajednicama. Kroz edukacije i zajedničke aktivnosti projekt želi pomoći knjižnicama da aktivno primjenjuju europske smjernice, koriste sredstva iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda (ESIF)te povećaju svoju prepoznatljivost i društveni utjecaj u razdoblju od 2028. do 2035. godine.
Polazeći od vizije knjižnica kao otvorenih prostora znanja, pristupa informacijama i sudjelovanja građana u demokratskom društvu, svi partneri na projektu pa tako i Hrvatsko knjižničarsko društvo proveli su online anketno istraživanje u svim vrstama knjižnica. Istraživanje je obuhvatilo teme održivog razvoja, umjetne inteligencije, otpornosti na krize te korištenje EU fondova.
Predstavit će se rezultati prvih godinu dana partnerstva u provedbi projekta TELL (studeni 2024.- studeni 2025.), kao prvog Erasmus+ programa u kojem sudjeluje Hrvatsko knjižničarsko društvo koji obuhvaćaju dvije ključne aktivnosti, provedbu i analizu rezultata istraživanja te pripremu programa i organizaciju dviju Zimskih škola, koje će se održati početkom 2026. godine u Solunu (Grčka) i Osijeku (Hrvatska).
Croatian