Organizator 49. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva:
Hrvatsko knjižničarsko društvo društvo nacionalna je udruga hrvatskih knjižničara.
Osnovano je 1940. godine pod imenom Hrvatsko bibliotekarsko društvo, radi zaštite i promicanja knjižničarske struke i djelatnosti te osiguravanja profesionalnog integriteta knjižničnih djelatnika.
Društvo se u svom radu zalaže za najvišu razinu profesionalnog djelovanja te poštivanje temeljnih načela poštivanja ljudskih prava, što uključuje održivi razvoj društva i demokracije; načela slobodnog pristupa informacijama, idejama i mislima u skladu s odredbama Opće deklaracije o ljudskim pravima, IFLA-inom izjavom Knjižnice i intelektualna sloboda te Izjavom o slobodnom pristupu informacijama Društva.
Suorganizatori 49. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva:
Knjižničarsko društvo Rijeka osnovano je 1950. godine. Djeluje na području Primorsko-goranske županije, a okuplja knjižničare iz svih vrsta knjižnica. Temeljni je cilj Društva doprinijeti razvoju knjižničarske djelatnosti i struke, poduprijeti osnivanje i razvoj knjižnica, povezati knjižničare i knjižnice na svom području te poticati profesionalni razvoj kao temelj jačanja, prepoznatljivosti i vidljivosti profesije.
Knjižničarsko društvo Rijeka svake dvije godine dodjeljuje povelju „Ivan Kostrenčić“ svojim najzaslužnijim članovima te kontinuirano izdaje časopis Knjižničar/ka.
Sveučilišna knjižnica Rijeka započela je s radom 1948. godine i od početka rada prikuplja obvezni primjerak. Središnja je knjižnica visokoškolskog sustava u Rijeci, matična knjižnica za visokoškolske i specijalne knjižnice na području triju županija. Knjižnica izgrađuje zbirke, strukturira informacijske izvore i daje na korištenje svu vrstu građe. Istovremeno, Knjižnica organizira edukacije, podupire istraživanje i poučavanje kao temeljne aktivnosti sveučilišne zajednice. Središte je obrazovnog i znanstvenog procesa Sveučilišta.
Gradska knjižnica Rijeka središnja je narodna knjižnica grada Rijeke i matična knjižnica za narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske županije. Kao posebna ustanova od 1962. godine sljednica je razvoja Narodne čitaonice riečke i Gradske biblioteke Sušak te je do današnjeg oblika došla složenom evolucijom kroz koju je mijenjala oblik, strukturu, prostore, sadržaj. Od 2023. godine djeluje uz kvartovske ogranke i kroz središnju knjižnicu u art-kvartu “Benčić” i Dječju kuću. Sklona inovacijama, Knjižnica se posebno ističe produkcijom složenijih manifestacijskih i festivalskih formi (Tobogan, Tjedan dobre dječje knjige, Zimska i Ljetna priča iz Benčića…) te razvojem digitalnih koncepata usmjerenih stvaralaštvu poput Magazina i Rasadnika. Ona je suvremeno informacijsko, obrazovno, kulturno, komunikacijsko i socijalno središte Rijeke i okolice usmjereno prema čitateljskoj kulturi, novom stvaralaštvu, održivom razvoju i programima zajednice za sve generacije.
Gradska knjižnica i čitaonica “Viktor Car Emin” Opatija djeluje u prostoru Kulturnog doma “Zora”, u istom onom zdanju u kojem je i započela čitaonička djelatnost u Opatiji u drugoj polovici 19. stoljeća (1888.) osnivanjem istoimenog društva.
Dana 30. rujna 1997. Knjižnica je preseljena iz prostora Ville Angioline u prizemlje obnovljene zgrade Kulturnog doma “Zora“ – pod okrilje kulturne ustanove koja ju je iznjedrila. Stoga se ovaj datum obilježava kao Dan Knjižnice.
Od osobitog značenja za naš kraj i od interesa za očuvanje zavičajne baštine Zavičajna je zbirka koja sadrži literaturu o zavičajnoj i regionalnoj povijesti Opatije, Liburnije i Istre. Važan dio ove zbirke čine osobne ostavštine pjesnika Rikarda Katalinića Jeretova i povjesničara Marija Glogovića. Knjižnica skrbi i o ostavštini Viktora Cara Emina koja je smještena u Memorijalnoj sobi Viktora Cara u Knjižnici Lovran.
Poseban aspekt poslovanja naše ustanove čini izdavačka djelatnost kojom Knjižnica ostvaruje misiju čuvara lokalne kulturno-povijesne i književne baštine.
