Zajednički sastanak IFLA MLAS
Svečano otvorenje:
Sandra Hirsh
Dr. sc. Sandra Hirsh je pomoćnica dekanice za doktorske studije na College of Information, Data & Society na Državnom sveučilištu San José (SJSU). Prethodno je radila kao profesorica SJSU-a i direktorica School of Information SJSU-a te je radila u HP Labs, Microsoftu i LinkedInu u Silicijskoj dolini.
Sandra Hirsh bivša je predsjednica dviju međunarodnih udruga: Association for Library and Information Science Education (ALISE) i Association for Information Science & Technology (ASIS&T). Predsjednica je Okruglog stola za međunarodne odnose ALA-e, predsjednica Odbora za članstvo ALA-e i članica Odbora za međunarodne odnose. U IFLA-i je članica Sekcije za obrazovanje i osposobljavanje te Sekcije za kontinuirani profesionalni razvoj i učenje na radnom mjestu. Suosnivačica je te supredsjeda globalnom serijom konferencija „Virtualna knjižnica 2.0”.
Njezine nedavne knjige uključuju „Blockchain (Library Futures)” i „Information Services Today: An Introduction, 3rd edition”. Njezina najnovija knjiga, „Library 2035: Imagining the Next Generation of Libraries”, govori o budućnosti knjižnica te je objavljena u ožujku 2024. godine.
Tematske cjeline:
1. Knjižnice i umjetna inteligencija: prilike i izazovi
Mojca Rupar Korošec
Dr. sc. Mojca Rupar Korošec dolazi iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NUK). Kao voditeljica Istraživačkog odjela obnaša dužnost knjižničarske savjetnice i članice istraživačke skupine NUK-a. Imenovana je predstavnica NUK-a u Slovenskoj zajednici za otvorenu znanost i članica je Radne skupine za otvorenu znanost u Komisiji za razvoj knjižničnog sustava Sveučilišta u Ljubljani.
Kao predsjednica Povjerenstva za izradu stručnih osnova zajedničkog kataloga (novi implementacijski plan RDA bibliografskog standarda) imenovana je predstavnicom EURIG-a za Sloveniju.
Članica je IFLA-ine posebne interesne skupine za umjetnu inteligenciju te je članica odbora IFLA-ine europske regionalne sekcije.
Članica je LIBER-ove radne skupine za upravljanje istraživačkim podacima i članica radne skupine EOSC-a za FAIR metriku digitalnih objekata.
Tihomir Katulić
Izv. prof. dr. sc. Tihomir Katulić, dipl. iur, profesor je pravnih znanosti na Katedri za pravo informacijskih tehnologija i informatiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nositelj je kolegija iz područja prava informacijskih tehnologija, osnova informacijske sigurnosti, zaštite osobnih podataka i intelektualnog vlasništva na diplomskim, poslijediplomskim i doktorskim studijima Pravnog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Filozofskog fakulteta, na poslijediplomskom specijalističkom studiju intelektualnog vlasništva Sveučilišta u Zagrebu te na doktorskom studiju Sveučilišta u Mostaru.
Autor je e-udžbenika „Uvod u intelektualno vlasništvo“ te koautor udžbenika „Pravna informatika i informacijsko pravo“ i hrvatskog izdanja „Kluwer Encyclopaedia of Cyberlaw“. Autor je više od trideset znanstvenih te nekoliko desetaka stručnih radova iz područja regulacije intelektualnog vlasništva, zaštite osobnih podataka, informacijske sigurnosti, elektroničkih komunikacija i drugih područja prava informacijskih tehnologija, a sudjelovao je na više europskih znanstvenih, stručnih i twinning projekata iz područja zaštite osobnih podataka, informacijske sigurnosti i intelektualnog vlasništva.
Član je Croatian Internet Governance Foruma, Hrvatskog društva za autorsko pravo, Hrvatske akademije pravnih znanosti te International Association of Privacy Professionals gdje je supredsjednik hrvatskog chaptera IAPP KnowledgeNeta i član Global Education Boarda IAPP. Član je European Data Protection Board External Pool of Experts, predsjednik Vijeća stručnjaka Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i programskog odbora konferencije MIPRO ICTLAW i stalni predavač ljetne škole Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO). Registrirani je ekspert EU Cybernet, ISO 27001 i 37001 LA.
Ana Meštrović
Prof. dr. sc. Ana Meštrović redovita je profesorica na Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci. Voditeljica je Laboratorija za Semantičke tehnologije na Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija te Laboratorija za kompleksne mreže sveučilišnog Centra za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost.
U okviru znanstvenog rada bavi područjem umjetne inteligencije s fokusom na istraživanja iz domene obrade prirodnog jezika i analize kompleksnih mreža. Tijekom akademske karijere sudjelovala je na većem broju domaćih i stranih konferencija. Objavila je preko 100 znanstvenih i stručnih radova u zbornicima konferencija i međunarodno priznatim časopisima te ima preko 1100 citata.
Sudjelovala je na nizu znanstvenih i stručnih projekata u svojstvu voditeljice ili suradnice. Trenutno je voditeljica projekta „Razvoj metoda za dubinsku analizu tekstualnih objava u medijima – AIMtext“ te je suradnica na nekoliko projekata. Dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja kao što su Godišnja nagrada Grada Rijeke za istaknuti doprinos istraživanjima u području informacijskih znanosti usmjerenim na dobrobit zajednice, Nagrada za znanstvenu izvrsnost u projektnim aktivnostima Sveučilišta u Rijeci, Nagrada za transfer znanja koju dodjeljuje Zaklada Sveučilišta u Rijeci i tvrtka Alarm automatika te Nagrada za nastavnu izvrsnost Sveučilišta u Rijeci.
Tomislav Stipančić
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Stipančić profesor je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu iz područja umjetne inteligencije i robotike. Voditelj je fakultetskog Laboratorija za projektiranje izradbenih i montažnih sustava. Također, voditelj je fakultetskog Povjerenstva za e-učenje. Nositelj je više kolegija iz područja umjetne inteligencije, robotike, kognitivnih i vizijskih sustava te računalnih mreža na sveučilišnom dodiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju.
Njegov istraživački rad usmjeren je prema kognitivnim sustavima, afektivnoj robotici te interakciji čovjeka i robota. Sudjelovao je u više znanstvenih i stručnih projekata.
Proveo je osam mjeseci kao poslijedoktorand na Sveučilištu Kyoto u Japanu. Svoje doktorsko usavršavanje proveo je na KTH-u u Stockholmu te URJC-u u Madridu.
Sa svojm je timom razvio afektivnog robota i virtualno biće PLEA-u koja je uspješno sudjelovala na medijskim događajima i festivalima diljem zemlje te u inozemstvu. Vodio je i sudjelovao na više znanstvenih i istraživačkih projekata. Kao specijalist za IKT i e-mentor ekspert surađivao je dugi niz godina s Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom CARNET.
2. Knjižnice u multikulturalnom kontekstu: inkluzivnost, raznolikost i održivost
Elisabet Rundqvist
Elisabet Rundqvist djelatnica je Nacionalne knjižnice Švedske od 2003. godine. Od 2007. godine na radnom je mjestu izvršne službenice u Nacionalnoj koordinaciji knjižnica, s primarnim fokusom na narodne knjižnice. Tijekom godina je intenzivno pratila razvoj narodnog knjižničarstva, posvećujući posebnu pažnju komunikaciji narodnih knjižnica s izbjeglicama, novopridošlim osobama i manjinskim skupinama.
Elisabet trenutno radi na pola radnog vremena kao posebna savjetnica za knjižnice, nacionalne manjine i autohtoni narod Sami u Nacionalnoj knjižnici Švedske. Tom ulogom pruža podršku svim dijelovima knjižnice i predstavlja knjižnicu u raznim mrežama vezanim uz nacionalne manjine i narod Sami.
Elisabet je aktivna u IFLA-i od 2016. godine. Bila je članica Stalnog odbora Sekcije za autohtona pitanja (2016. – 2021.), a trenutno je članica IFLA-inog Stalnog odbora Sekcije za knjižnične usluge za multikulturalne zajednice. Također je članica Foruma NAPLE od 2018., a ove se godine pridružila mreži CENL EDI. Aktivno sudjeluje u europskim raspravama o knjižnicama te njezin rad ima snažan međunarodni fokus.
U svom privatnom životu Elisabet je bila uključena u razne nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima, azilom i pitanjima izbjeglica. Kao višegodišnja članica odbora Švedske mreže za podršku izbjeglicama (FARR) raspolaže dubokim znanjem o situaciji izbjeglica u Švedskoj. Od 2018. godine udomiteljica je dvaju dječaka iz Afganistana.
Elisabeth Marinkovic studirala je bohemistiku i francuzistiku na Sveučilištu u Beču, uz studijske boravke na Karlovom sveučilištu u Pragu i Sveučilištu u Zagrebu. U Ministarstvu vanjskih poslova Austrije (BMEIA) radi od 2000. godine. Od 2008. do 2012. bila je zamjenica voditelja Austrijskog kulturnog foruma u Pragu (Češka), a od 2012. do 2017. vodila je Austrijski kulturni forum u Bukureštu (Rumunjska). Nakon šest godina rada u Odjelu za tisak i informiranje austrijskog Ministarstva vanjskih poslova, od listopada 2023. voditeljica je Odjela za austrijske knjižnice u inozemstvu.
Ivana Hebrang Grgić i Ana Barbarić
Red. prof. dr. sc. Ana Barbarić profesorica je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2010. obnaša dužnost predstojnice Katedre za bibliotekarstvo. Redovito izlaže na domaćim i međunarodnim skupovima te objavljuje radove u domaćim i stranim publikacijama. Kao suradnica sudjelovala je na više znanstvenih i stručnih projekata, a trenutačno surađuje na projektu „Hrvatski iseljenički tisak”. Područja od posebnog znanstvenog i stručnog interesa su joj bibliografska organizacija te inkluzivne knjižnične usluge. Uredila je više knjiga uključujući spomenicu „80 godina Hrvatskoga knjižničarskog društva: 1940. – 2020.“ (2020.). Od rujna 2002. do rujna 2004. bila je stručna tajnica Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD). U HKD-u je bila glavna urednica više nizova publikacija kao i biltena Društva, „HKD Novosti”. Dobitnica je HKD-ovih nagrada – Nagrade „Eva Verona“ i Kukuljevićeve povelje. Od 2005. do 2013. bila je članica Stalnog odbora IFLA-ine (Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova) Sekcije za katalogizaciju, a od 2009. do 2011. bila je stručna tajnica navedene sekcije. Od 2012. do 2016. bila je članica Upravnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u ime Ministarstva kulture RH. Od 2017. do 2023. bila je članica Hrvatskoga knjižničnog vijeća. Od 2013. godine predsjednica je Zakladnog odbora Zaklade Dr. Ljerka Markić-Čučuković.
Izv. prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić profesorica je i znanstvena savjetnica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je i predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo. Sudjeluje u izvođenju kolegija svih razina studija. Urednica je i autorica više znanstvenih knjiga te brojnih radova u domaćim i stranim znanstvenim časopisima i zbornicima radova. Najnovija knjiga naslova „Their Faraway Home” objavljena je u suautorstvu s Anom Barbarić i bavi se publikacijama hrvatskih iseljenika u Novom Zelandu. Članica je uredništava časopisa te programskih i organizacijskih odbora znanstvenih i stručnih skupova. U Hrvatskom knjižničarskom društvu uređivala je nakladničke nizove Hrvatsko knjižničarstvo i Izdanja HKD-a. Područja interesa su joj znanstvena komunikacija, nakladništvo, povijest knjige te knjižnične zbirke. Autorica je nekoliko priručnika i online tečajeva te jedne izložbe. Godine 2018. pokrenula je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu institucijski projekt „Hrvatski iseljenički tisak” čiji je cilj okupiti nakladničku produkciju Hrvata izvan Hrvatske i digitalizirati odabrane publikacije. U svibnju 2022. godine u okviru projekta pokrenula je tematski otvoreno dostupan repozitorij Hrvatski iseljenički tisak s ciljem pohrane digitaliziranih publikacija i drugih objekata čime povezuje svoja dva najznačajnija znanstvena interesa – istraživanje publikacija hrvatskih iseljenika i otvorenost u znanosti, kulturi i obrazovanju. Dobitnica je međunarodnih i domaćih nagrada i priznanja.
3. Zelena tranzicija – uloga i doprinos knjižnica i knjižničnih usluga održivom razvoju društva
Ivana Keser
Dr. sc. Ivana Keser je od 2011. godine zaposlena kao istraživačica na Odjelu za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Doktorirala je na međunarodnom združenom doktorskom sveučilišnom studiju Sociologije regionalnog i lokalnog razvoja Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta u Teramu na temu „Upravljanje urbanim područjima: potencijal integriranog pristupa u Gradu Zagrebu”. Keser je magistra europskog prava, LL.M. (European Legal Studies, Europa-Kolleg, Institut za europske integracije, Sveučilište u Hamburgu), diplomirala je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te je završila jednogodišnji program Mirovnih studija, neformalnog obrazovanja za mir i građanski aktivizam u Centru za mirovne studije, Zagreb.
Istraživačko djelovanje prvenstveno obuhvaća održivi lokalni, regionalni i urbani razvoj te participativno upravljanje. Keser posjeduje iskustvo rada na prijenosu znanja u društvo, održavajući predavanja, radionice, stručna usavršavanja koji uključuju različite aktere (javni sektor, civilno društvo, privatni sektor). Sudjelovala je u izradi niza strateških dokumenata i studija iz područja regionalnog i lokalnog razvoja te strateškog planiranja. Također, Keser je sudjelovala u statusu istraživača na kompetitivnim znanstveno-istraživačkim projektima te u provedbi primijenjenih znanstveno-istraživačkih i stručnih aktivnosti, uključujući projekte suradnje s gospodarstvom, javnim sektorom i civilnim društvom.
Vjeran Piršić
Vjeran Piršić, dipl. ing., po vokaciji je matematičar, a po struci informatičar-programer. Za svoj rad u informatici dobio je nekoliko nacionalnih i međunarodnih nagrada.
Od srednjoškolskih dana aktivan je u ekološkom pokretu. Jedan je od osnivača i prvi predsjednik udruge Eko Kvarner. Inicijator je osnivanja Plavog foruma – mreže ekoloških i zavičajnih udruga s Jadrana (2004.), solarnog klastera (2009.) i prve energetske zadruge u Hrvatskoj EZOK – Energetska zadruga otok Krk (2012.). Inicijator je osnivanja Hrvatskog panela za klimatske promjene (Croatian Climate Change Panel – CCCP) 2014., u kojem djeluje tridesetak uglavnom hrvatskih znanstvenika.
Osim kroz ekološki aktivizam sustavno se obrazovao o zaštiti okoliša i održivom razvoju i putem višemjesečnih edukacija na ekološkim institutima u Njemačkoj (2004.), Švedskoj (2006.) i Malti (2008.) te je aktivno sudjelovao na mnogim ekološkim konferencijama, uglavnom na Mediteranu, i ekološkim akcijama.
Ivan Kraljević
Ivan Kraljević, knjižničarski savjetnik, zaposlen je u Sveučilišnoj knjižnici u Puli, gdje radi od 2002. godine, a od 2022. godine obnaša funkciju voditelja Sveučilišne knjižnice. U tri mandata predsjedao je Društvom bibliotekara Istre. Od 2011. inicijator je i voditelj prvog i najaktivnijeg projekta Zelene knjižnice u Hrvatskoj s oko 200 aktivnosti (predavanja, tribine, projekcije filmova, promocije knjiga). Osnivač je i prvi predsjednik Radne skupine za zelene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva, a aktualni je potpredsjednik Komisije za zelene knjižnice.
Autor je više stručnih radova, član uredništva mrežnih stranica Hrvatskoga knjižničarskog društva i urednik mrežnih stranica Sveučilišne knjižnice u Puli, Društva bibliotekara Istre te projekta „Zelena knjižnica”.
Dobitnik je Nagrade „Tibor Toth” 2018. godine za sveukupno djelovanje u području informacijskih znanosti. Izvan struke bavi se autorskom rock-glazbom, a nekoliko godina uređivao je i vodio radijsku autorsku emisiju o istarskoj urbanoj glazbenoj sceni pod nazivom „Istarska scena”.
