{"id":46,"date":"2023-10-02T06:09:47","date_gmt":"2023-10-02T04:09:47","guid":{"rendered":"https:\/\/skupstina.hkdrustvo.hr\/?page_id=45"},"modified":"2023-10-02T06:09:47","modified_gmt":"2023-10-02T04:09:47","slug":"panel-rasprava-komisije-za-citanje-kultura-citanja-jucer-danas-i-sutra-panel-rasprava-o-vaznosti-strateskog-i-sustavnog-bavljenja-pitanjima-kulture-citanja","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/skupstina.hkdrustvo.hr\/48-2023\/en\/naslovna\/panel-rasprava-komisije-za-citanje-kultura-citanja-jucer-danas-i-sutra-panel-rasprava-o-vaznosti-strateskog-i-sustavnog-bavljenja-pitanjima-kulture-citanja\/","title":{"rendered":"Kultura \u010ditanja ju\u010der, danas i sutra"},"content":{"rendered":"

Panel o va\u017enosti strate\u0161kog i sustavnog bavljenja pitanjima kulture \u010ditanja (obilje\u017eavanje dvadeset godina djelovanja Komisije za \u010ditanje)<\/p>\n\n\n\n

13. studenog 2023.<\/p>\n\n\n\n

16:30 \u2013 18:00 h<\/p>\n\n\n\n

Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Zagrebu, CroAtrium, Dvorana Judita<\/p>\n\n\n\n

Za dobrobit svakoga dru\u0161tva va\u017eno je sustavno i strate\u0161ki baviti se pitanjima kulture \u010ditanja jer je \u010ditanje temeljna kompetencija za \u017eivot.<\/em>             <\/p> Lj. Sabljak<\/cite><\/blockquote><\/figure>\n\n\n\n

U okviru programa 48. skup\u0161tine Hrvatskoga knji\u017eni\u010darskog dru\u0161tva odr\u017eat \u0107e se panel o va\u017enosti strate\u0161kog i sustavnog bavljenja pitanjima kulture \u010ditanja, kojim \u0107e Komisija za \u010ditanje HKD-a obilje\u017eiti 20. obljetnicu djelovanja.<\/p>\n\n\n\n

Komisija za \u010ditanje Hrvatskoga knji\u017eni\u010darskog dru\u0161tva (2003. – 2023.)<\/strong><\/a><\/h2>\n\n\n\n

Croatian Library Association\u2019s Reading Committee (2003 – 2023)<\/strong><\/a><\/h2>\n\n\n\n

U vremenu nestabilnosti, egzistencijalne tjeskobe, nepovjerenja u institucije, medijskih manipulacija i informacijske buke koji u kona\u010dnici rezultiraju ne samo slabljenjem intelektualne i jezi\u010dne mo\u0107i pojedinca, ve\u0107 i erozijom mentalnog i emocionalnog zdravlja \u2013 knji\u017enice su mjesta od prioritetnog zna\u010denja. Smatramo da je knji\u017eni\u010darska zajednica dovoljno jaka da podnese teret toga zna\u010denja u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

Knji\u017enice i knji\u017eni\u010darke daju ogroman, a vrlo \u010desto nevaloriziran i medijski \u201enevidljiv\u201c doprinos razvitku kulture \u010ditanja dugogodi\u0161njim sustavnim i kontinuiranim anga\u017emanom. Tra\u017eimo da se taj anga\u017eman primijeti i vrednuje, da se ulo\u017ee novi financijski i intelektualni resursi kojima bi se knji\u017eni\u010darska zajednica oja\u010dala i dodatno osposobila za aktivnosti koje provodi.<\/p>\n\n\n\n

Cilj je ovoga panela pokazati da je \u010ditanje kompleksna tema koja nas se svih ti\u010de te da ne postoji sfera \u017eivota za koju je \u010ditanje nebitno. Stoga \u0107e pet panelistica \u010ditanje kao kompleksan dru\u0161tveni fenomen rasvijetliti s raznih, ali me\u0111usobno isprepletenih aspekata.<\/p>\n\n\n\n

Sudjeluju:<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n\n\n

LJILJANA SABLJAK  <\/strong>doktorica je informacijskih i komunikacijskih znanosti, knji\u017eni\u010darska savjetnica. Dvadeset godina aktivno se bavi suodnosom knji\u017eni\u010dar \u2013 knjiga \u2013 korisnik u okviru sociologije \u010ditanja tzv. vo\u0111enim \u010ditanjem, te poticanjem kreativnosti \u010ditanjem \u2013 biblioterapijom. Autorica  je triju priru\u010dnika i stotinjak stru\u010dnih i znanstvenih radova te suautorica \u010detiri projekta s podru\u010dja psihosocijalnog pristupa \u010ditanju.
Knjiga i kako je \u010ditati: priru\u010dnik za vo\u0111eno \u010ditanje (biblioterapiju)<\/em><\/strong> nastala je prema autori\u010dinoj doktorskoj disertaciji.
\u010clanica je vi\u0161e me\u0111unarodnih i doma\u0107ih udruga. Radila kao redoviti \u010dlan ILA-e, IFLA-inog Odbora za narodne knji\u017enice i Sekcije za \u010ditanje te H\u010cD-a, HKD-a.
U Hrvatskome \u010ditateljskom dru\u0161tvu obna\u0161ala do 2005. godine funkciju dopredsjednice, a u Hrvatskome knji\u017eni\u010darskom dru\u0161tvu do 2008. predsjednice Sekcije za narodne knji\u017enice i predsjednice Komisije za \u010ditanje, koju je i osnovala.
Bila zaposlena kao voditeljica Gradske knji\u017enice i pomo\u0107nica ravnatelja KGZ-a za korisnike i programe i tu organizirala niz susreta, radionica i doga\u0111anja te vodila projekte Svijet u Zagrebu<\/em>, Ja sam tvoj pas, \u010ditaj mi naglas! \u2013 Zita \u010dita<\/em> te bila zamjenica voditelja tribine Knji\u017eevni petak.
Odr\u017eala brojna izlaganja i radionice u zemlji i inozemstvu za knji\u017eni\u010dare i sve one koji se bave pou\u010davanjem i promicanjem \u010ditanja, pismenosti i o\u010duvanja nacionalne kulture i tradicije. Za svoj rad vi\u0161estruko je nagra\u0111ivana u zemlji i inozemstvu, me\u0111u kojima najvi\u0161om nagradom u struci \u2013 Kukuljevi\u0107evom poveljom, nagradom Me\u0111unarodne \u010ditateljske udruge za promicanje inovacija u \u010ditanju u Europi i svijetu, te odlikovana Redom Danice hrvatske s likom Marka Maruli\u0107a za osobite zasluge za kulturu i njeno promicanje u Republici Hrvatskoj i u svijetu te Nagradom Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu fizi\u010dkoj osobi za 2020. godinu.<\/p>\n\n\n\n\n\n

\n

\u201eNajbolje su one knjige za koje svatko misli da bi ih mogao sam napisati\u201c                                                                                    <\/p>\nBlaise Pascal<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Naslovna misao upu\u0107uje na razumljivost, jasno\u0107u i lako komuniciranje s \u010ditateljem. \u010citanje jest osobit na\u010din komunikacije. Programi poticanog \u010ditanja izazovi su misije promicanja \u010ditanja za knji\u017enice, posebice narodne, u suvremenom svijetu, a koji su nastali zahvaljuju\u0107i demokratizaciji dru\u0161tva i jednakom pravu svih \u010dlanova dru\u0161tva na obavije\u0161tenost.
Kultura \u010ditanja stoga je temeljna kompetencija potrebna za funkcioniranje u svakom dru\u0161tvu. \u010citanje je dio osobnog \u010dovjekova razvoja. Specifi\u010dnosti pristupa \u010ditanju u \u010ditateljskim klubovima (tzv. biblioterapijsko \u010ditanje) pru\u017ea olak\u0161anje rje\u0161avanja svakodnevnih problema.
Osobita uloga knji\u017enica od 20. stolje\u0107a naovamo jest provo\u0111enje programa poticanja \u010ditanja i djelovanje na pojedinca (a time i na cijelo dru\u0161tvo) psihi\u010dki, kognitivno, socijalno i kulturno.
Pismenost\/\u010ditanje najva\u017eniji je vezivni element dru\u0161tva i kao takav jedan od nu\u017enih uvjeta za ekonomski i nacionalni razvoj. Knji\u017eni\u010dar u suvremenom svijetu je ne samo komunikator izme\u0111u autora i korisnika knji\u017eni\u010dnih usluga, nego i edukator u podizanju praga pismenosti svojih korisnika. Pravo na \u010ditanje osnovno je ljudsko pravo (pravo na jezik, kulturu, puni stvarni \u017eivot) stoga posebnim programima vo\u0111enog \u010ditanja mijenjamo ulogu dana\u0161njeg \u010ditatelja koji preispituje mogu\u0107nosti i granice svoje kreativnosti uz voditelja \u2013 suvremenog knji\u017eni\u010dara. <\/p>\n\n\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n\n\n

MIRELA BARBARO\u0160A-\u0160IKI\u0106<\/strong>, profesor hrvatskoga jezika i knji\u017eevnosti, zaposlena u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Nakon desetogodi\u0161njega rada u srednjoj \u0161koli, radi na mjestu vi\u0161e savjetnica za izvannastavne aktivnosti, natjecanja i smotre, a potom vi\u0161e savjetnice za hrvatski jezik. Sudjeluje u programima natjecanja iz hrvatskoga jezika, smotre LiDraNo i programa za potencijalno darovite i darovite u\u010denike u jezi\u010dno-komunikacijskom podru\u010dju Novigradsko prolje\u0107e. Sura\u0111ivala je s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, bila \u010dlanicom povjerenstva za izradu Nacionalne strategije poticanja \u010ditanja. U svome primarnom radu – profesionalni razvoj u\u010ditelja i nastavnika \u2013 sura\u0111uje sa stru\u010dnjacima iz razli\u010ditih podru\u010dja u pripremi i provedbi razli\u010ditih modela rada s u\u010diteljima i nastavnicima, od kojih je nemali broj onih koji su se ticali \u010ditanja djece i mladih. Trinaestu godinu zaredom sudjeluje u timu programa webinara Pisci na mre\u017ei u kojemu se svim u\u010diteljima i nastavnicima omogu\u0107uje pra\u0107enje suvremene produkcije hrvatskih autora.<\/p>\n\n\n\n\n\n

\u010citanje i obrazovanje<\/strong> iznimno je \u0161iroko i heterogeno podru\u010dje po razli\u010ditim kriterijima. Bez \u010ditanja nema obrazovanja<\/strong>, ili preciznije \u2013 kvalitetnoga obrazovanja za koje se uvijek i svugdje u razgovorima unutar obrazovanja, ali i izvan njega, javno zala\u017eemo. \u010citanje je u obrazovanju ono \u0161to djeca i mladi moraju i \u0161to na razli\u010dite na\u010dine, s vi\u0161e ili manje motivacije, i \u010dine iako se vrlo \u010desto mogu \u010duti procjene da djeca i mladi ne \u010ditaju (dovoljno). \u010citanje djece i mladih u obrazovanju uzro\u010dno je posljedi\u010dni proces u zadanome odnosu pou\u010davatelja i u\u010denika. Odnos pou\u010davatelja prema \u010ditanju zasigurno je jedan od va\u017enih \u010dimbenika koji vi\u0161e ili manje eksplicitno tijekom pou\u010davanja izgra\u0111uje djecu i mlade kao \u010ditatelje. Ako se zala\u017eemo za \u010ditanje djece i mladih unutar formalnoga obrazovanja, misle\u0107i pri tom i na njihovo \u010ditanje tijekom \u017eivota, nu\u017eno je u obrazovanju (samo)kriti\u010dki preispitivati i mijenjati u skladu sa svim dostupnim relevantnim informacijama o toj temi pristupe kojima djeci i mladima posredujemo \u010ditanje i njegovu va\u017enost za osobni razvoj i kvalitetnije dru\u0161tvo. Mno\u0161tvo nas upozoravaju\u0107ih informacija uvjerava (ili bi nas trebalo uvjeriti) da svojim neposrednim utjecajem (kao osoba koje \u010ditaju cijeli \u017eivot) imamo i dio odgovornosti<\/strong>, prije svega za neposredno djelovanje i ja\u010du i bolju sinergiju svih postoje\u0107ih nastojanja i praksi u kvalitetnijoj suradnji s ciljem poticanja \u010ditanja<\/strong> (u naj\u0161irem zna\u010denju te rije\u010di) djeci i mladima. Djeca i mladi imaju unutar obrazovanja obvezu \u010ditanja, no izgradnja ravnopravnijeg odnosa izme\u0111u \u010ditatelja<\/strong> (djece i mladih) i pou\u010davatelja \u010ditanja<\/strong> u odgojno-obrazovnom sustavu (jer obrazovanje o kojemu se ovdje razmi\u0161lja ima i odgojnu komponentu) pokazuje se kao jedna od dobrih i sigurnijih staza, na \u0161to \u0107e se u panelu poku\u0161ati ukazati.<\/p>\n\n\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n\n\n

dr. sc. MARIJA OTT FRANOLI\u0106<\/strong>, nezavisna knji\u017eevna kriti\u010darka i teoreti\u010darka, doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Teorijski se bavi povezano\u0161\u0107u \u010ditanja, mi\u0161ljenja i empatije.
Bila je \u010dlanica Povjerenstva za izradu Nacionalne strategije poticanja \u010ditanja pri Ministarstvu kulture. Dobitnica stipendije Centra za napredne studije (Center for Advanced Studies CAS SEE) Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci. Vodila je projekte poticanja \u010ditanja i dr\u017eala predavanja o va\u017enosti \u010ditanja po knji\u017enicama i vrti\u0107ima diljem Hrvatske. Na razne na\u010dine promovira kvalitetna \u0161tiva za djecu. Na portalu Moderna vremena pokrenula je stalnu rubriku\u00a0Preporuke kvalitetnih slikovnica. U Knji\u017enici Medve\u0161\u010dak godinama je vodila knji\u017eevnu radionicu\u00a0Crna kutija. Ve\u0107 nekoliko godina u knji\u017eari Fraktura vodi knji\u017eevnu radionicu Kabinet \u010duda. \u00a0U knji\u017enici I. G. Kova\u010di\u0107a odr\u017eavala je radionicu\u00a0Pusti je da pri\u010da\u00a0o \u017eenskoj knji\u017eevnosti. Sve te radionice poti\u010du raspravljanje o dobroj knji\u017eevnosti. Vodi knji\u017eevne i kulturne tribine koje joj omogu\u0107uju da javno progovori o va\u017enim knjigama, teorijskim pitanjima i dru\u0161tveno relevantnima temama. Autorica je knjige Dnevnik ustremljen nedosti\u017enom: svakodnevica u \u017eenskim zapisima (Disput, 2016.). S Andom Bukvi\u0107 Pa\u017ein pi\u0161e knjigu o \u010ditanju djeci. Pi\u0161e akademske i esejisti\u010dke tekstove, knji\u017eevne kritike i prikaze. Ure\u0111uje publicisti\u010dke i knji\u017eevne naslove. Pi\u0161e knji\u017eevni blog\u00a0Tekstovnica.<\/p>\n\n\n\n\n\n

Na\u0161 mozak nije predvi\u0111en za \u010ditanje nego se na njega trebamo naviknuti \u2013 djetetu treba \u010ditati svaki dan, pri\u010dati mu pri\u010de i pokazati mu koliko je lijepo ma\u0161tati i razmi\u0161ljati zajedno s tekstom. Kako bi mladi ljudi bili motivirani \u010ditati, moraju u knjigama i pri\u010dama prona\u0107i zadovoljstvo, povezati se s likovima o kojima \u010ditaju, strahovati za njihove sudbine i radovati se njihovim uspjesima. Ukoliko rano otkriju u\u017eitak u tekstu, \u010ditat \u0107e sve vi\u0161e i vi\u0161e, sami \u0107e sebe po\u010deti do\u017eivljavati kao \u010ditatelj(ic)e, bit \u0107e spremni za raznolike vrste tekstova i sve \u0107e lak\u0161e usvajati nova znanja. U slo\u017eenom i sve vi\u0161e digitalnom svijetu koji je napu\u010den brojnim informacijama, u budu\u0107nosti \u0107e nam u svim podru\u010djima djelovanja trebati kreativni mladi ljudi koji znaju razlu\u010divati va\u017eno od neva\u017enog i misliti izvan okvira \u2013 a njihova inovativnost mo\u017ee zapo\u010deti u\u017eitkom u \u010ditanju. Zato bismo se svi trebali potruditi djeci i mladima dati knjige koje im se svi\u0111aju, motivirati ih na \u010ditanje raznolikih i postepeno sve slo\u017eenijih tekstova koji \u0107e ih obogatiti novim rije\u010dima, razmi\u0161ljanjima i ma\u0161tanjima. Po\u010dnimo ve\u0107 danas, nemamo vi\u0161e \u0161to \u010dekati.<\/p>\n\n\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n\n\n

ANITA PETI-STANTI\u0106<\/strong> ro\u0111ena je u Virovitici, a u Zagrebu je zavr\u0161ila osnovnu i srednju \u0161kolu te se 1985. upisala na Filozofski fakultet, jednopredmetno na jugoslavistiku (danas: Odsjek za kroatistiku) i istovremeno dvopredmetno na klasi\u010dnu filologiju. Diplomirala je u listopadu 1989. s diplomskom radnjom Ironija u dramaturgiji Antuna \u0160oljana<\/em>. Magistrirala je na Sveu\u010dili\u0161tu Yale, a poslijediplomski studij je nastavila na Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du pod mentorstvom akademika Radoslava Kati\u010di\u0107a. Doktorirala je 2002. s temom\u00a0Poredbena sintaksa li\u010dnih zamjenica u ju\u017enoslavenskim jezicima<\/em>\u00a0pod mentorstvom prof. Ive Pranjkovi\u0107a.
<\/p>\n\n\n\n

Redovita je profesorica ju\u017enoslavenskih jezika i poredbene lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i voditeljica Katedre za slovenski jezik i knji\u017eevnost. Radove objavljuje u doma\u0107im i stranim znanstvenim publikacijama, a sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu te odr\u017eala niz pozvanih predavanja na inozemnim sveu\u010dili\u0161tima, europskima i ameri\u010dkima. Od 2006. je godine vodila znanstveni projekt pod naslovom Hrvatska i bliskosrodne kulturnojezi\u010dne zajednice. Osim znanstvenih monografija o povijesti standardizacijskih procesa u ju\u017enoslavenskim jezicima (Jezik na\u0161 i\/ili njihov: vje\u017ebe iz poredbene povijesti ju\u017enoslavenskih standardizacijskih procesa<\/em>, 2008) i suvremene sociolingvistike (Hrvatsko jezi\u010dno pitanje danas: identiteti i ideologije<\/em>, 2013; Language Planning and National Identity in Croatia,<\/em> 2014, obje s kolegom Keithom Langstonom), autorica je\u00a0Velikog slovensko-hrvatskog i hrvatsko-slovenskog rje\u010dnika<\/em>\u00a0(2014) i prevoditeljica sa slovenskog i engleskog. Uz znanstvene monografije, prije deset godina je zajedno s Vladimirom Veli\u010dki napisala i priru\u010dnik Jezi\u010dne igre za male i velike<\/em> koji je dobro poznat mnogim odgajateljicama i u\u010diteljicama.<\/p>\n\n\n\n

U dva je navrata boravila u Centru za kognitivna istra\u017eivanja Sveu\u010dili\u0161ta Tufts u Americi, godinu dana kao Fulbrightova stipendistica (projekt The Relationship Between Scrambling and the Position of the Clitic Cluster in Slavic Languages<\/em>) i kao znanstvena suradnica, kad je s prof. Rayem Jackendoffom radila na projektu hijerarhije gramati\u010dkih struktura.<\/p>\n\n\n\n

Osim sociolingvisti\u010dkih tema kojima se bavila godinama, danas su u sredi\u0161tu njezina interesa kognitivna lingvistika, osobito informacijska struktura, kao i pomaci u suodnosu gramati\u010dkih razina. Uz to se bavi prou\u010davanjem lingvisti\u010dkoga statusa pacijenata s afazijom i gramatikama nasljednih govornika, a osobito odnosom hijerarhije i linearnosti u procesiranju jezika, specifi\u010dno sa stajali\u0161ta suodnosa kompleksnosti jezi\u010dnih struktura i kompleksnosti tipova zadataka.<\/p>\n\n\n\n

Uz navedeno, jedna je od urednica velikog vi\u0161egodi\u0161njeg projekta Enciklopedije slavenskih jezika i lingvistike<\/em> koja \u0107e se 2020. godine po\u010deti objavljivati kod uglednog svjetskog nakladnika Brill Publishers.<\/p>\n\n\n\n

Kao urednica, osnovala je i godinama vodila biblioteku za mlade Krijesnica<\/em> u izdava\u010dkoj ku\u0107i Golden Marketing, a 2007. je u izdava\u010dkoj ku\u0107i Algoritam osnovala biblioteku za mlade Arboretum Electa<\/em>, koju je ure\u0111ivala do 2015. Na hrvatski je sa slovenskoga prevela knjigu Mete Grosman U obranu \u010ditanja: \u010ditatelj i knji\u017eevnost u 21. stolje\u0107u<\/em> (Algoritam, 2010), a tijekom svoga boravka na Sveu\u010dili\u0161tu Tufts sura\u0111ivala je s Maryanne Wolf i Stephanie Gottwald u Centru za \u010ditanje i lingvisti\u010dka istra\u017eivanja te se specijalizirala za RAVE-O metodu. Godine 2019. je zajedno s Vedranom Gnjidi\u0107 prevela i najnoviju knjigu Maryanne Wolf \u010citatelju, vrati se ku\u0107i: \u010ditateljski mozak u digitalnom svijetu<\/em> (2019).
<\/p>\n\n\n\n

Od 2015. do 2019. je godine bila voditeljica radne skupine u okviru COST akcije IS1401 unutar koje se, u pet podskupina, istra\u017eiva\u010di iz 27 zemalja bave istra\u017eivanjem razvojnih vidova \u010ditala\u010dke pismenosti i \u010ditala\u010dke kompetencije. U tom je svojstvu odr\u017eala vi\u0161e plenarnih i pozvanih predavanja na me\u0111unarodnim konferencijama, a u okviru projekta HRZZ Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograni\u010denja informacijske strukture<\/em>, koji vodi od 2017. godine organizirala je istra\u017eivanje konkretnosti, predo\u010divosti, dobi usvajanja i relativne \u010desto\u0107e 6000 rije\u010di koje je rezultiralo Hrvatskom psiholingvisti\u010dkom bazom<\/em> koja je dostupna na stranici projekta http:\/\/megahr.ffzg.unizg.hr\/<\/a>. U suradnji sa savjetnicima iz Agencije za odgoj i obrazovanje organizirala je niz radionica o podu\u010davanju vokabulara i struktura teksta, a ta \u0107e se suradnja nastaviti i u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

Godine 2019. objavljena joj je knjiga \u010citanjem do (spo)razumijevanja: od \u010ditala\u010dke pismenosti do \u010ditateljske sposobnosti<\/em> u kojoj se po prvi put u nas na sasvim nov na\u010din spajaju neurolingvisti\u010dka i psiholingvisti\u010dka perspektiva koje utemeljuju disciplinu znanosti o \u010ditanju te ih se dovodi u vezu sa suvremenim postavkama glotodidaktike. Polaze\u0107i od \u010ditanja kao slo\u017eene aktivnosti koja zahtijeva automatizaciju i ulan\u010davanje procesa u mozgu svakoga pojedinca, u knjizi se isti\u010de va\u017enost rada na strukturiranju intelektualnoga vokabulara mladih i upu\u0107ivanja u strukture teksta te se donose brojne vje\u017ebe koje u\u010diteljima slu\u017ee u oblikovanju nastavnoga procesa.<\/p>\n\n\n\n

Zajedno s k\u0107eri, srednjo\u0161kolkom, Vedranom Stanti\u0107, napisala je knjigu pod naslovom Znati(\u017eelja): Za\u0161to mladi trebaju \u010ditati popularnoznanstvene tekstove, i to odmah?<\/em> Knjiga, objavljena u o\u017eujku 2021. godine, strukturirana je kroz niz poglavlja u kojima se postavljaju pitanja kao \u0161to su: Za\u0161to \u010ditati, a onda i za\u0161to \u010ditati popularnoznanstvene tekstove? Tko i za\u0161to mo\u017ee biti dobar pisac popularnoznanstvenog teksta? \u0160to zanima srednjo\u0161kolce (i za\u0161to)? Odgovori na postavljena pitanja daju se u obliku popularnoznanstvenog teksta i razgovora, uz brojne primjere tekstova doma\u0107ih i stranih autora koje tuma\u010de obje autorice, svaka sa svoga stajali\u0161ta. Zbog toga knjiga, osim kao poziv na \u010ditanje, mo\u017ee poslu\u017eiti i kao svojevrsna \u010ditanka popularnoznanstvenih tekstova.<\/p>\n\n\n\n

Uz to, s Vedranom je uredila jo\u0161 jednu knjigu pod naslovom Putovanje u nepoznato: Za\u0161to se bavim znano\u0161\u0107u i kako je do toga do\u0161lo<\/em> (objavljena tako\u0111er 2021. godine) u kojoj su skupljeni popularnoznanstveni tekstovi trideset i jednog hrvatskog znanstvenika i znanstvenice koji pi\u0161u o tome za\u0161to se bave znano\u0161\u0107u, kako su po\u010deli razmi\u0161ljati o tome, \u010dime su se bavili kao srednjo\u0161kolci, tko je utjecao na njih i kako, \u0161to misle o ulozi znanosti danas i o drugim zanimljivim temama. Cilj je knjige pru\u017eiti mladim ljudima popularnoznanstveno \u0161tivo pisano za njih te tako podi\u0107i razinu znanstvene pismenosti u Hrvatskoj i omogu\u0107iti mladima da vide \u010dime se sve ljudi bave i za\u0161to je to va\u017eno za sve nas.<\/p>\n\n\n\n

Odr\u017eala je nekoliko desetaka radionica i predavanja za u\u010ditelje, u\u010denike, roditelje i zainteresiranu javnost, a od 2022. je godine uklju\u010dena u provedbu i promociju nacionalnog projekta Ro\u0111eni za \u010ditanje <\/em>u kojem se pedijatre uklju\u010duje u promociju \u010ditanja, kao i projekta \u010citanje u fokusu<\/em> u okviru kojeg srednjo\u0161kolci \u010ditaju djela nagra\u0111ena nagradama mladih \u010ditatelja diljem Europe te razgovaraju s autorima i kriti\u010dki pi\u0161u o pro\u010ditanim tekstovima.<\/p>\n\n\n\n

Uz znanstveni rad, prevodi sa slovenskoga i engleskoga. U posljednjih nekoliko godina objavljeno joj je vi\u0161e od 40 knjiga prijevoda literature, popularnoznanstvenih i znanstvenih knjiga. \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/p>\n\n\n\n

U stvarnom \u017eivotu i dobro i bolje dijeli s svojima najbli\u017eima, a u virtualnom obitava na adresi anita.peti-stantic@ffzg.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n\n\n

Anita Peti-Stanti\u0107 govorit \u0107e o odnosu izme\u0111u razvoja mozga svakog pojedinca i \u010ditala\u010dke sposobnosti. Naime, kako se ra\u0111amo s mozgom koji nije unaprijed pripremljen za \u010ditanje, nego je sposoban prilagoditi se \u010ditanju, razvoj \u010ditala\u010dke sposobnosti treba shvatiti kao pitanje javnoga zdravstva, isto kao i pranje zubi i procjepljivanje. Zbog toga je izuzetno va\u017eno s tim razvojem po\u010deti \u0161to prije, ve\u0107 i prije nego \u0161to je dijete sposobno po\u010deti \u010ditati. Time se pro\u0161iruje i produbljuje djetetov vokabular, op\u0107e znanje i poti\u010de radoznalost te se gradi motivacija za kasnije samostalno \u010ditanje, \u0161to sve redom doprinosi \u010ditanju i kriti\u010dkom mi\u0161ljenju. Sve vi\u0161e istra\u017eivanja u posljednje vrijeme ukazuje na to kako su sinapse kojima se slu\u017eimo prilikom \u010ditanja iste one koje koristimo i prilikom rje\u0161avanja drugih slo\u017eenih zadataka, specifi\u010dno, prilikom kriti\u010dkoga mi\u0161ljenja. Uz to, rad na razvijanju \u010ditala\u010dke pismenosti treba nastaviti i nakon \u0161to mlada osoba postane sposobna samostalno \u010ditati, osobito u dana\u0161nje doba uznapredovale digitalizacije koja dovodi do uvjeta nepovoljnih za razvoj dubinskoga \u010ditanja. U tom kontekstu treba birati tipove tekstova, od literarnih do popularnoznanstvenih, koji su primjereni dobi i koji mogu zainteresirati i anga\u017eirati mlade \u010ditatelje.<\/p>\n\n\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n\n\n

MAJA ZRN\u010cI\u0106<\/strong> profesorica je hrvatskog jezika i knji\u017eevnosti. Radila je u gimnaziji kao nastavnica hrvatskog jezika, u Agenciji za odgoj i obrazovanje kao vi\u0161a savjetnica za izvannastavne aktivnosti, natjecanja i smotre, a od 2013. godine radi u Ministarstvu kulture i medija na programima za djecu i mlade kao \u0161to je Ruksak (pun) kulture, na programima koji poti\u010du razvoj publike u kulturi i koordinatorica je provedbe Nacionalne strategije poticanja \u010ditanja. Koordinirala je provedbu programa Godine \u010ditanja koju je Vlada RH proglasila 2021. godine. Radi kao vanjska suradnica Agencije za odgoji obrazovanje i Ministarstva znanosti i obrazovanja na programima za djecu i mlade u jezi\u010dno-umjetni\u010dkom podru\u010dju. Sudjelovala je kao \u010dlan ekspertne skupine u EU koordinacijskoj grupi OMC (Otvorena metoda koordinacije) na temu umjetni\u010dkog i kulturnog obrazovanja (8. klju\u010dna kompetencija: Kulturno osvje\u0161\u0107ivanje i izra\u017eavanje) i urednica je Priru\u010dnika za kulturnu osvije\u0161tenost i izra\u017eavanje<\/em> koje je Ministarstvo kulture RH-a prevelo i objavilo 2018. godine.<\/p>\n\n\n\n\n\n

Program \u201eRo\u0111eni za \u010ditanje\u201c \u2013 nacionalni program poticanja \u010ditanja djeci od najranije dobi,  provodi se kao mjera Akcijskog plana 2020. Nacionalne strategije poticanja \u010ditanja koju je Vlada usvojila 2017. godine s ciljem poticanja me\u0111usektorskog povezivanja i suradnje svih institucionalnih i izvaninstitucionalnih sudionika na podru\u010dju poticanja \u010ditanja.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Za svako je dru\u0161tvo va\u017ean na odgovaraju\u0107i na\u010din zastupljen umjetni\u010dki odgoj i obrazovanje, u koje spada i poticanje \u010ditanja, jer bez \u010ditanja s razumijevanjem i \u010ditanja uop\u0107e, nema napretka u dru\u0161tvu. Umjetni\u010dki odgoj i obrazovanje treba biti provo\u0111eno na sustavan na\u010din i dostupno od dje\u010djih vrti\u0107a, pred\u0161kole, tijekom cijeloga obaveznog \u0161kolovanja, ali i poslije, jer rije\u010d je o dugoro\u010dnom procesu. Kvalitetno kulturno obrazovanje postavlja temelj za nadahnut i smislen \u017eivot za svu djecu koja \u0107e postati aktivni gra\u0111ani. U\u010di ih ne samo slu\u0161ati, nego i \u010duti, ne samo gledati, nego i vidjeti. Uvodi ih u ljepotu i izaziva ih da budu kreativni i znati\u017eeljni. Stvaranje potrebnih uvjeta, za kvalitetan kulturni odgoj i obrazovanje za sve \u2013 va\u017ean je i velik zadatak za knji\u017enice.<\/p>\n\n\n\n

Vrijeme u kojem \u017eivimo i izlo\u017eenost brojnim utjecajima, prvenstveno novim tehnologijama, izazovi su s kojima se svakodnevno suo\u010davaju odrasli, ali i djeca i mladi. Upravo im knji\u017enice  mogu pomo\u0107i da to prevladaju.<\/p>\n\n\n\n

Ministarstvo kulture i medija daje svoj doprinos umjetni\u010dkom i kulturnom odgoju i obrazovanju kroz programe namijenjene djeci i mladima, kao \u0161to je Ruksak (pun) kulture i programima koji poti\u010du razvoj publike u kulturi.<\/p>\n\n\n\n\n\n

Moderatorica: Arijana Herceg Mi\u0107anovi\u0107, Komisija za \u010ditanje Hrvatskoga  knji\u017eni\u010darskog dru\u0161tva<\/p>\n\n\n\n

Nakon panela slijedi sve\u010dani domjenak povodom 20. obljetnice djelovanja Komisije za \u010ditanje HKD-a.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Panel o va\u017enosti strate\u0161kog i sustavnog bavljenja pitanjima kulture \u010ditanja (obilje\u017eavanje dvadeset godina djelovanja Komisije za \u010ditanje) 13. studenog 2023. 16:30 \u2013 18:00 h Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Zagrebu, CroAtrium, Dvorana Judita Za dobrobit svakoga dru\u0161tva va\u017eno je sustavno … Continue reading →<\/span><\/a><\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":14,"menu_order":3,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-46","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/skupstina.hkdrustvo.hr\/48-2023\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/46","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/skupstina.hkdrustvo.hr\/48-2023\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/skupstina.hkdrustvo.hr\/48-2023\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skupstina.hkdrustvo.hr\/48-2023\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skupstina.hkdrustvo.hr\/48-2023\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/skupstina.hkdrustvo.hr\/48-2023\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/46\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skupstina.hkdrustvo.hr\/48-2023\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/14"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/skupstina.hkdrustvo.hr\/48-2023\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}